Mjesto promocije nije izabrano slučajno jer kao što je kazao uvodničar, prof.dr. Vahidin Preljević, Vijećnica nije samo jedan od motiva u djelu Dževada Karahasana, pisca, akademika i profesora, središnje ličnosti bosanskohercegovačke kulture.

Po riječima samog Karahasana, svaki ulazak u Vijećnicu je za njega svojevrsna emotivna arheologija. U njegovom životu, kao i životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, taj objekat ima posebno mjesto.

Vezu promocije izabranih djela Dževada Karahasana i objekta u kojem se desio ovaj događaj naglasio je i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka koji se također obratio zvanicama.

Promocija je protekla u formi razgovora pisca i Matije Bošnjaka, izvršnog urednika izdavačke kuće Connectum u čijoj ediciji su štampana izabrana djela.

Pisac je, osim njegove veze s Vijećnicom, odgovarao na Bošnjakova pitanja o književnosti kao faktoru koji može i mora razbijati ideološke floskule, zatim o Andriću kao jednom od Karahasanu najdražih pisaca od kojeg je učio i s kojim se „svađa“, Platonu kao još jednom od uzora i „prijatelja“, te o ljubavi kao jednoj od velikih tema u Karahasanovom opusu i istinskoj temeljnoj sili.

U izabranim djelima Dževada Karahasana koje je objavio Connectum su: „Šahrijarov prsten“, „Istočni diwan“, „Što pepeo priča“, „Sara i Serafina“, „Noćno vijeće“, „Knjiga vrtova/ O jeziku i strahu“, „Dnevnik selidbe“, „Kuća za umorne“, „Izvještaji iz tamnog vilajeta“ i „Kraljevske legende“.

Dževad Karahasan, u razgovoru s Matijom Bošnjakom, najavio je za ubuduće iz njegovog pera zbirku eseja „Knjiga o šutnji“ i roman koji će najvjerovatnije nositi naziv  „Uvod u lebdenje“.

Promocija Karahasanovih izabranih djela u deset knjiga održana je u prepunoj sali Vijećnice.

Dževad Karahasan rođen je u Duvnu 1953. godine. Studij komparativne književnosti i teatrologije sudbinski ga dovodi u Sarajevo, dok doktorsku disertaciju brani u Zagrebu.

Član je Akademije nauka Bosne i Hercegovine i Njemačke akademije za jezik i književnost.

U biografiji Dževada Karahasana, velikog ljubitelja i dramske književnosti, također je dugogodišnji rad u pozorištu.

Dobitnik je mnogobrjnih nagrada i priznanja u regioalnom i evropskom kulturnom prostoru.

Nominovan je dva puta za Nobelovu nagradu.

(Vijesti.ba)

Ovom prilikom upućujemo Hajra i ja srdačne čestitke prof. Dževadu Karahsanu za nastavak plodnog književnog stvaralaštva uz nadu da će uskor postati Nobelovac.

Ovdje je kratko sjećanje susrete sa Dževadom Karahasanom, te interview koji sam napravio s njim prije sedam godina, ali ne na književne, nego na tada i sada goruću političku temu.

U POVODU PRIKAZA SABRANIH DJELA DŽEVADA KRAHASANA, ČESTITKA UZ SJEĆANJE NA NAŠE SUSRETE

Sinoć je u Vijećnici u Sarjevu priređen prikaz sabranih djela književnika prof. dr. Dževada Karahasana.

Na N1 TV pred sinoć pred ponoć gledali smo interview s prof. Karahasanom, upriličen tim povodom.

Imalo se zaista šta čuti, i kao uvijek – učiti. Voditelj je postavljao umjesna i pametna pitanja, uslijedili su jedan za drugim filosofski odgovori Karahasana, OBJAŠNEJNJA svakom razumljiva. Karahasan je odličan sugovornik, nema teme o kojoj on ne može kao profesor, doktor, književnik i čovjek iz naroda govoriti. Nema sugovornika kojeg Karahasan ne poštuje.

Uz čestitke povodom izlaska sabranih djela ovog velikog, mnogi tvrde najvećeg živućeg BH-književnika i jednog od najvećih europskih pisca, nadajmo se i Nobelovca, uz želje za nastavkom plodnog književnog stvaralaštva prof. dr. Dževada Karahasna, objavljujem  i ovdje interview koji sam tom prilikom napravio sa prof. dr. Karahasanom.

Tokom susreta bilo je dotakli smo se mnogih tema, Karahasovih knjiga, ali interview nije na temu književnosti, već na – i tada i sada goruću političku i životnu temu.