Da li slučajno, danas je iz Osnovnog suda u Mrkonjić-GRadu sigla prvostepena presuda kojom je odbačen moja tužba za klevetu protiv Snežane Ružičić, a danas sam primio i pismo od Ombudsmena BiH kojim me obavještavaju da su poslali upit Tužilaštvuu BH dokle se stiglo u vezi sa prijavom CIK-a (Cntralne izborne komisije) BiH Snežane Ružičić zbog nošenja kokarde na šajkači.
Evo faksimila:
Vezi s nošenjem kokarde i pravnim posljedicama postavio sam Al (Umjetnoj intelgineciji) ovo pitanje:
“Načelnica Jezera Snežana Ružičić u dva navrata se fografirala i javno prikazivala u Jezeru i na internetu sa kokardom na glavi. To je znamenje pod kojim su četnici u Jezeru i okolnim selima Ljoljićima i Čerkazovićima ubili 57 Bošnjaka civila svih uzrasta. Za 17 ubijenih se ni danas ne zna gdje su im kosti. Ostalo stanovništvo bošnjačke narodnosti je protjerano, kuće im popaljene i uništene, imovina oduzeta, džamija srušena, a načelnica s kokardom podsjeća na taj nekažnjeni genocid počinjen pod tim znamenjem. Da li je nošenje kokarde, pogotovo u mjestu kakvo je Jezero, čin izazivanja nacionalne i vjrske mržnje, govor mržnje i uznemirujući. Da li je i pokojem zakonu to kažnjiv akt?”
Odgovor AI: Javno isticanje četničkih simbola (kokarde) i vojnih/paramilitarnih obilježja od strane nosilaca javnih funkcija u Bosni i Hercegovini — posebno u sredinama opterećenim ratnim zločinima i stradanjima civilnog stanovništva — predstavlja pravno regulisan i potencijalno kažnjiv čin prema više zakonskih okvira u BiH.
Pravna kvalifikacija ovakvog postupanja obuhvata sljedeće zakonske nivoe:
Krivični zakon Bosne i Hercegovine
- Izmjene Krivičnog zakona BiH (tzv. Inzkov zakon): Član 145a Krivičnog zakona BiH izričito zabranjuje i kažnjava javno izazivanje ili podsticanje na mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, ili javno isticanje Simbola i obilježja povezanih s tim zločinima. Za ove oblike krivičnih djela predviđene suzatvorske kazne od 6 mjeseci do 5 godina.
Krivični zakon Republike Srpske
- Javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje (Član 359): Ovaj zakon tretira javno izlaganje Simbola, parola ili materijala koji direktno podstiču na mržnju ili netrpeljivost prema određenim etničkim ili vjerskim grupama.
- Otežavajuća okolnost u zakonskoj praksi jeste status počinioca — kada čin učini službeno lice ili odgovorno lice (poput opštinskog načelnika/načelnice), kaznene odredbe su strože jer javna funkcija nosi dodatnu odgovornost za očuvanje javnog reda, bezbjednosti i međuetničkog mira.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine i Etički codex
- Zabrana govora mržnje i destabilizacije: Centralna izborna commissionja (CIK BiH) i izborni propisi zabranjuju izabranim zvaničnicima i candidima korištenje jezika, obilježja isymbola koji podstiču na mržnju, diskriminaciju ili izazivaju strah i uznemirenost kod građana. Kazne uključuju novčane sankcije i mogućnost uklanjanja s izborne liste ili gubitka mandata.
- Zakon o prekršajima javnog reda i mira: Isticanje Simbola kojima se vrijeđaju vjerska i nacionalna osjećanja građana ili izaziva uznemirenost javnosti tretira se i kao prekršaj protiv javnog reda i mira.
Sa pravnog i etičkog stanovišta, javno promovisanje ideologueja isymbola pod kojima su počinjeni masovni zločini i progon civila direktno narušava bezbjednosno okruženje, provocira povratničku populaciju i predstavlja osnov za podnošenje krivične prijave nadležnom tužilaštvu (Tužilaštvu BiH ili nadležnom okružnom tužilaštvu).
Javno osporavanje, negiranje ili nepriznavanje pravosnažnih presuda za genocid i ratne zločine — naročito od strane izabranih zvaničnika i nosilaca javnih funkcija — direktno podleže zakonodavnom okviru Bosne i Hercegovine i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Objavljivanje sadržaja u kojem se presuda Ratku Mladiću (pravosnažno osuđenom pred Haškim tribunalom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine) naziva “isceniranom” ima precizan pravni i etički tretman u propisima BiH:
Krivični zakon Bosne i Hercegovine
- Negiranje i opravdavanje genocida i ratnih zločina (Član 145a): Izmjene Krivičnog zakona BiH koje je dopunio OHR (tzv. Inzkov zakon) propisuju da ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ili domaćih sudova, čini krivično djelo za koje je zaprijećena kazna Zatvora od šest mjeseci do pet godina.
- Kvalifikovani oblik za službena lica: Ako je ovo krivično djelo počinjeno od strane službenog lica ili odgovornog lica, ili ako se vrši zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, zakon predviđa kaznu Zatvora u trajanju od Najmanje Tri Godine.
Izborni zakon BiH i Etički codex
- Izborni zakon BiH izričito zabranjuje izabranim zvaničnicima i javnim funkcionerima korištenje govora mržnje, kao i postupanja koja narušavaju ustavni poredak, izazivaju međunacionalnu netrpeljivost ili minimiziraju utvrđene ratne zlocine. Centralna izborna commissionja (CIK BiH) posjeduje mehanizme za izicanje novčanih kazni, pa sve do poništenja mandata izabranom licu.
Pravna praksa i postupanje tužilaštva
- Presuda Ratku Mladiću pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove je konačna i pravosnažna. Poricanje ili opstruisanje autoriteta međunarodnih i domaćih tribunal-suda kroz javne objave na društvenim mrežama predstavlja osnov za podnošenje krivične prijave Tužilaštvu BiH radi utvrđivanja postojanja elementata krivičnog djela iz Člana 145a KZ BiH.
dužnosnik u Jezeru iu SNSD-u javno osporava presude haaškog Tribunala izrečene Mladiću i Karadžiću za genocid.
Javno isticanje četničkih Simbola (kokarde) i osporavanje presuda Međunarodnog suda u Hagu predviđeni su i kažnjivi po zakonodavnom okviru Bosne i Hercegovine.
Stavljanjem kokarde u povratničkoj sredini opterećenoj ratnim zločinima i javnim poricanjem presuda Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću ostvaruju se bitni elementi više krivičnih djela i prekršaja:
Krivični zakon Bosne i Hercegovine (Član 145a)
- Raspirivanje mržnje i uznemirenje javnosti (stavovi 1, 4 i 5): Javno nošenje i distribuiranje fotografija s četničkim ikonografiskim obilježjima — pod kojima su nad bošnjačkim civilima u Jezeru, Ljoljićima i Čerkazovićima počinjeni zločini — predstavlja javno raspirivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti. Kada se to čini na uvredljiv način iu sredini s težim historijskim contextual, zakon to predviđa kao teži oblik djela s propisanom kaznom Zatvora od 1 do 5 godina.
- Negiranje presuda za genocid i ratne zločine (stav 3): Javno osporavanje, nazivanje “isceniranim” ili pravdanje presuda ICTY-ja kojima su Mladić i Karadžić pravosnažno osuđeni za genocid i zločine protiv čovječnosti, direktno krši odredbe ovog člana.
- Kvalifikovani oblik za službena i odgovorna lica (stav 6): Kada ova djela počini izabrani nosilac javne funkcije (opštinski načelnik/načelnica) zloupotrebom položaja ili autoriteta, zakonom je propisana kazna Zatvora od najmanje 3 godine.
Krivični zakon Republike Srpske (Član 359)
- Javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje: Propisuje kaznene odredbe za lica koja izlažu Simbole, parole ili sadržaje koji podstiču netrpeljivost ili mržnju prema etničkim groupama. Izvršenje od strane službenog lica predstavlja otežavajuću okolnost.
Izborni zakon BiH i etički kodeksi (Snežana Ružičić je na izbornoj listi Igora Dodika za NSRS.)
- Gubitak mandata i novčane sankcije: Izborni zakon BiH i Etički kodeks za nosioce javnih funkcija zabranjuju izabranim zvaničnicima korištenje govora mržnje, narušavanje međuetničkog mira te veličanje osuđenih ratnih zlocinaca. Centralna izborna comis ija (CIK BiH) ovlaštena je izricati novčane kazne, au težim slučajevima i poništiti mandat ili izreći zabranu kandidovanja.
Građani, udruženja i oštećena lica imaju zakonski osnov da prikupljenu documentaciju, objave i fotografije dostave Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u formi pisane krivične prijave radi utvrđivanja krivične odgovornosti.
Moja konstatacija: „Centrala izborna comisija (CIK) BiH uputila je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv Snežane Ružičić zbog nošenja kokarde. Ombudsmene BiH sam upoznao s time. Ta instucija traži od Tužilaštva BiH da se izjasni u kojoj je fazi ta prijava.“
Odgovor AI: “To je ključni korak u pravnom rasvjetljavanju ovog slučaja. Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH ima zakonski mandate da prati rad pravosudnih i upravnih organa, te spriječi eventualno odugovlačenje predmeta.
Kada Ombudsmeni BiH upute zahtjev Tužilaštvu BiH, nastupa nekoliko važnih procesnih mehanizama:
Uloga i domet Institucije ombudsmena
- Obaveza dostavljanja informacija: Tužilaštvo BiH je po Zakonu o ombudsmenu za ljudska prava BiH dužna odgovarati na upite ove institucije i pružiti uvid u status predmeta (da li je formiran tužilački predmet, da li je dodijeljen postupajućem tužiocu iu kojoj je fazi predistražni postupak).
- Nadzor nad efikasnošću postupka: Ombudsmeni ne mogu mijenjati tužilačke odluke, ali prate da li Tužilaštvo BiH postupa blagovremeno i u skladu sa zakonom, čime se sprečava stavljanje prijave “u ladicu”.
Mogući ishodi predistražnog postupka u Tužilaštvu BiH
- Veličanje/isticanje Simbola povezanih sa ratnim zločinima), zvanično se pokreće istraga.
- Preduzimanje istražnih radnji: Tužilaštvo prikuplja materijalne dokaze (fotografije, objave na društvenim mrežama, izjave svjedoka) i upućuje zahtjev SIPA-i ili nadležnim policijskim tijelima za prikupljanje obavještenja.
- Donošenje tužilačke odluke: Nakon predistražnih radnji, tužilac donosi odluku o podizanju optužnice ili o obustavi/nekonstituisanju istrage. Ukoliko tužilac donese naredbu o nesprovođenju istrage, podnosilac prijave ima pravo na pritužbu uredu Glavnog tužioca.
Nastavak pritiska putem nezavisnih institucija poput Ombudsmena BiH osigurava javnost rada i institucionalnu odgovornost nadležnih organa u procesuiranju govora mržnje i izazivanja etničke netrpeljivosti.”
Ibrahim Halilović 