- Jedan od novoizgrađenih mostova srušio se pod teretom kamiona “FAP” 4. jula 1973. godine. To bi moga biti pouka za vlast u Jezeru koje su bez ikakvih valjanih proračuna i mjerenja podigla nosivost mostova za prijašnjih 12 na sadašnjih 40 tona.
- Ofrlje podizanje tonaže načelnica pravda nekakvim vojnim standardima gradnje mostova koji su morali imati nosivost 60 tona. Potrebu utrostručenja nosivosti stavlja i kao potrebu u razvoju turizma – biva, mnogi grade vikendice na obalama Plive, moraju proveziti kamionima građevinski materijal, pa treba uvećati nosivost, bez obzira na njihovu starist, stanje, loše održavanje… Za naivne to može biti prihvatljivo, ali šta ako mostovi propadnu? A jedan je već propadao!
Širu javnost zanima na osnovu kojih proračuna, mjerenja izdržljivosti je utrostručena nosivost oba mosta na Plivi i to povezuju sa interesom koji vrh vlasti u Jezeru ima od “Lykosa” koji na širem području vrši geološka istraživanja kako bi preko tih mostova mogla prelaziti teška mehanizacija. Pitaju se spravom koja je cijena se plaća ili će biti plaćena u svemu tome.
Projekat i drugi papiri o izgradnji dva mosta preko Plive po svoj prilici ne postoje, ali postoje svjedoci koji se sjećaju ko je i kako izgradio oba mosta.
Fotografija nastala 1936. godine. Autor: André Zucca Izvor: Digitalna biblioteka kulturne baštine Pariz (Ustupio Elmir MUFTIĆ)“Do negdje 1970. godine na oba plivska rukavcima Jezeru bile su drvene ćuprije. Novo vrijeme i sve gušći promet zatijevao je čvršće mostove. Inženjer Nusret Aganović iz Jezera bio je glavni organizator i realizaror te ideje uz podršku lokalnog stanovništva, jajačke Općine i privrede, u prvom redu “Elektrobosne.” Moguće je da su mostovi građeni po zamisli ing. Aganovića koji je i izvršio proračune i nacrte,” kaže jedan svjedok. Ali, nikakvi papiri dokazi ne postoje.
U akciji izgradnje mostova na Plivi u Jezeru učestvovali su brojni mještani koji su, među ostalim poslovima, miješali i beton za stope mostova u Plivi. Svjedok navodi imena Smaje Ribića, Kijada Hasića, Hajdera. Kaže da su od “Elektrobosne” dobili travrzne na koje je postavljena čelična armatura i izliven beton. Svjedok se sjeća i postavljanja limenih tabli na drvene oplate za šalovanje stopa u koritu Plive kako voda ne bi isparala beton.
Nekoliko godina mostovi su se dobro držali.
Ali, o Danu borca 4. jula 1973. dogodla se nezgoda. Izgleda kako je neki vozač “FAP”- a pokušao za praznik “baciti” jednu šverz turu. Preduzeće ne radi zbog praznika, nema nadzora poslovođe, živa zgoda koristiti državni kamion, a novac saviti u svoj džep.
Kada je kamionom natovarenim pijeskom (pržinom?) nagazio na prvi most na Plivi, konstrukcija nije izdržala pod teretom. Most se provalio i “FAP” se svalio u korito. U zraku se nagnuo, zadnja stranica karoserije naglo se otvrila i pijesak se sručio u Plivu. Bio je to nezaboravan prizor; digao se ogroman bijeli oblak. Sve je izgledalo nestvrano, strašno, kao iz nekog ružnog sna. Srećom, vozaču nije ništa bilo, niko od žiteja nije se tada našao na mostu. Narod se iznenadio i prepao… Vozač pogotovo.
Kamion su kasnije izvukli iz korita Plive uz pomoć nekih dizalica i čekrka,” sjeća se drugi svjedok i gradnje i propadanja jezerskog mosta. Most je ubrzo popravljen, opet akcijama mješana. Iz “Elektrobosne” i “Energoinvesta” dovezene su i ugrađene jače željezne traverzne, beton ojačan armaturom.
Most je zadnjih godina slabo održavan. Mještani su sami krpili isprovaljivane rupe na mostu kod Žerića kafane.
Propadanje mosta na Plivi 1973. godine je haman zaboravljeno, ali su sjećanja osvježena nakon promjene tabli nosivosti mostova sa 12 na 40 tona.
I prije promjene tonaže, načelnica Jezera je izdala dozvolu Željku Cukutu za prelaz teških kamiona i građevinske mehanizacije preko tih mostova.
“ODOBRENJE ZA PREVOZ MATERIJALA I IZVOĐENJE RADOVA” po Zahtjevu Željka Cukuta: Pitanje:
NIJE LI TA USLUGA KAPARISANA davanjem (na korištenje!?) placa na Pisku gdje je bila zabranjena svaka gradnja – ali gdje su građevinski radovi počeli prije najnovije izmjene Regulacionog plana u režiji načelnice Jzera Snežane Ružčić. Šta radi urbanističko-graševinski inspektor kojeg načelnica šalje nama u inspekciju legalno obnovljene kuće na četničkom zgarištu? Valjda prvo trebao svratiti i kod načelnice i kod Cukta, koji su davno započeli bepravne radove
Da li je načelnica Jezera svjesna kako je trostruko uvećanje nosivosti mostova rizik po sigurnost saobraćaja i živote ljudi? Da li su pohlepa za novcem od Lykosa važniji od sigurnosti i ljudskih života, pitanje je na koje pravi odgovor mora dati baš ona i istražni organi koji se za sada prave gluhi slijepi?
Hoće li ta i takva vlast, oličena u svemogućoj Snežani Ružičić – ako se ne daj Bože šta loše dogodi zbog opterećenja mostova u Jezeru postupiti isto kao i Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo nakon tramvajske nesreće:
Dati ostavku, ali ostati u fotelji bz ikakve odgovornosti i nastaviti primati platu!?
Ibrahim Halilović 