Drugo izdanje knjige: Ragib Lubovac Čelebija: Stećci bosanski stil

Naš Ričanin i Varcaranin, znameniti likovni umjetnik, objavio je nakon prvog štampanog, drugo, digitalno izdanje svoje knjige Stećci bosanski stil.

Ragib Lubovac Čelebija u stećcima nalazi inspiraciju za svoje likovne radove, ali i znanstveno objašnjava pojavu i značaj stećka kao jedinstvenog kulturnog fenomena u Europi

Ragib Lubovac Čelebija, Ričanin, Varcaranin: Stećci kao inspiracija za umjetnički i znansveno-publicistički rad

Ragib Lukovac Čelebija objašnjava: Posljednjih se godina na temu  stećci  pojavilo 10-tak  autora  i knjiga  koje sam ovdje spomenuo. A prije 70-tak godina pojavio se naglašeni interes za umjetnost stećaka.  Prva je Likovna enciklopedija , Zgb. 1960. u čijoj prvoj rečenici STEĆCI  stoji: „Umjetnička obrada stećaka kreće se u okviru srednjovjekovne umjetnosti romanike i gotike“ tekst potpisuje arheolog  Đuro. Basler.  Iako bogumili stećcima, zapravo, negiraju romaniku  i gotiku. A zatim na temu  stećci izlaze eseji, poezije i studije: Miroslava Krleže Bogumilski mramorovi, Zgb. 1966., Mak Dizdar Kameni spavač  i Stari bosanski tekstovi, Sarajevo 1971., Šefik Bešlagić: Stećci i njihova umjetnost Sarajevo 1971. M onografija Stećci Dubravka Lovrenovića, Sarajevo 1991…što  me izbilo iz cipela.

A zatim, ovih godina, kad više nisam  mogao  izdržati  hajku na bogumile i orkestriranu laž o stećcima, zanijemio sam od muke, i pitao se? „Kako je ipak jalova moja duša i moja misao, a ipak, stalno mučena bezsadržajnim,  sladostrasnim i mučnim bolovima! Da li nikad ne treba da se razveže  jezik moga duha, da li treba uvijek da tepam? To što mi je potrebno jest glas, prodoran kao pogled Linkeja, koji  izaziva  užas kao  stenjanje  giganata, trajan  kao prirodan glas, pogrdan kao ruganje jeke“, Kierkegaard. I progovorio sam .

Naslovnica knjige Stećci bosanski stil

Dok sam pisao  ove polemičke tekstove čitaocima  u dnevnim  novinama, u periodu od pet/šest godina, pročitao sam  oko šezdeset knjiga iz  historije  likovnih umjetnosti, filozofije i estetike. Svaki sam put  pisao s dojmom: još samo ovaj tekst, a zatim  to pređe u ideju knjige

Knjiga Stećci bosanski stil je recenzirao prof. dr. Enver Imamović, izdavač je „Šahinpašić“, Sarajevo 2016. godine. Ona je u dnevnom  listu Oslobođenje objavljena u feljtonu u, 20 brojeva lista, potom  je relativno brzo dospjela u svjetsku knjižaru Amazon, u Veliku hrvatski knjižaru, u knjižaru Svjetlos u Sarajevu… Bila ja na sajmovims knjiga u Frankfurtu, zapažena u Beogradu, Sarajevu… Sve je išlo kako treba do pojave Coronevirus, kad su neke izdavačke kuće zapale u krizu, a neke u stećaj?    

Ragib Lubovac Čelebija: Moj koncept umjetnosti stećaka je slijedeći:

Stela Ilirska božica Dijana; Urna za pepeo; stećak Čo'ek s podignutom rukom

Stela + Urna = stećak.

Umeđuvremenu sam  prvo izdanje od 450,  popravki i dopuna, za drugo izdanje povećao  na 600 str.

Danas je knjiga Stećci bosanski stil „prvo“ i zdanje „Šahinpašić“. Danas je „prvo“ i „drugo“ izdanje dostupno čitateljima na internetu.

&

Radimlja kod Stoca – nekropola

Citat teksta sa interneta, Hrvatska, Zgb:

Autor

Lubovac, Ragib 

Nakladnik

Sarajevo ; Zagreb : Šahinpašić, 2016.

Materijalni opis

441 str. : ilustr. ; 21 cm

Nakladnički niz

Biblioteka Publicistika / Šahinpašić

Napomena

Bibliografija: str. 438-439.

Predmetna odrednica

Crkva bosanska

stećci – Bosna i Hercegovina

Klasifikacijska oznaka

726.8 Grobna arhitektura. Nadgrobni spomenici, memorijalni objekti i sl. Djela na španjolskom jeziku 

904(497.6) Ostaci kultura (artefakti, starine) povijesnih razdoblja u Bosni i Hercegovini 

821.163.42(497.6)-4 Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini. Eseji 

Anotacija

Nekropola stećaka, Radimlja kod Stoca

Knjiga bosanskog umjetnika i povjesničara umjetnosti sastavljena je od serije njegovih članaka objavljivanih ponajviše u dnevnim novinama “Oslobođenje” i njihovom tjednom prilogu Kultura i umjetnost, te je stoga pristup temi publicistički, većim dijelom kao reakcija na pogrešne ili tendenciozne interpretacije problematike stećaka. U analizi samog umjetničkog sadržaja kamenih spomenika autor ga dovodi u vezu s umjetničkim stvaralaštvom Indije i Perzije, kao što je i bogumilstvo kao religija povezano s duhovnim kretanjima Srednjeg istoka. Novost u proučavanju stećaka u ovome je djelu upravo filozofska interpretacija umjetničkog sadržaja.

&

(…)

Ragib Lubovac Čelebija: Da, Moj koncept stećaka je nešto drugačiji. Stoji doduše i to kako stoji u insertu teksta, da „stećke dovodim u vezu s umjetničkim stvaralaštvom Indije i Perzije“, ali preko Indijsko-persijskog kulta Mitre, kojeg rimski legionari s početka nove ere iz Perzije, kao svoj kult, prenose u ilirsku Bosnu: u Jajce, Konjic, Bihać…

Moj koncept umjetnosti stećaka je slijedeći:

U tekstovima knjige nedvosmisleno naglašavam da: stećci baštine domaću umjetnost Ilira, a i na koricama knjige stoji: ILIRI MANIHEJI BOGUMILI.

Sarajevo, 19. decembar 2020.          

Ragib Lubovac Čelebija

Radimlja

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.