Naš Ričanin i Varcaranin, znameniti likovni umjetnik, objavio je nakon prvog štampanog, drugo, digitalno izdanje svoje knjige Stećci bosanski stil.
Ragib Lubovac Čelebija u stećcima nalazi inspiraciju za svoje likovne radove, ali i znanstveno objašnjava pojavu i značaj stećka kao jedinstvenog kulturnog fenomena u Europi
Ragib Lukovac Čelebija objašnjava: Posljednjih se godina na temu stećci pojavilo 10-tak autora i knjiga koje sam ovdje spomenuo. A prije 70-tak godina pojavio se naglašeni interes za umjetnost stećaka. Prva je Likovna enciklopedija , Zgb. 1960. u čijoj prvoj rečenici STEĆCI stoji: „Umjetnička obrada stećaka kreće se u okviru srednjovjekovne umjetnosti romanike i gotike“ tekst potpisuje arheolog Đuro. Basler. Iako bogumili stećcima, zapravo, negiraju romaniku i gotiku. A zatim na temu stećci izlaze eseji, poezije i studije: Miroslava Krleže Bogumilski mramorovi, Zgb. 1966., Mak Dizdar Kameni spavač i Stari bosanski tekstovi, Sarajevo 1971., Šefik Bešlagić: Stećci i njihova umjetnost Sarajevo 1971. M onografija Stećci Dubravka Lovrenovića, Sarajevo 1991…što me izbilo iz cipela.
A zatim, ovih godina, kad više nisam mogao izdržati hajku na bogumile i orkestriranu laž o stećcima, zanijemio sam od muke, i pitao se? „Kako je ipak jalova moja duša i moja misao, a ipak, stalno mučena bezsadržajnim, sladostrasnim i mučnim bolovima! Da li nikad ne treba da se razveže jezik moga duha, da li treba uvijek da tepam? To što mi je potrebno jest glas, prodoran kao pogled Linkeja, koji izaziva užas kao stenjanje giganata, trajan kao prirodan glas, pogrdan kao ruganje jeke“, Kierkegaard. I progovorio sam .
Dok sam pisao ove polemičke tekstove čitaocima u dnevnim novinama, u periodu od pet/šest godina, pročitao sam oko šezdeset knjiga iz historije likovnih umjetnosti, filozofije i estetike. Svaki sam put pisao s dojmom: još samo ovaj tekst, a zatim to pređe u ideju knjige.
Knjiga Stećci bosanski stil je recenzirao prof. dr. Enver Imamović, izdavač je „Šahinpašić“, Sarajevo 2016. godine. Ona je u dnevnom listu Oslobođenje objavljena u feljtonu u, 20 brojeva lista, potom je relativno brzo dospjela u svjetsku knjižaru Amazon, u Veliku hrvatski knjižaru, u knjižaru Svjetlos u Sarajevu… Bila ja na sajmovims knjiga u Frankfurtu, zapažena u Beogradu, Sarajevu… Sve je išlo kako treba do pojave Coronevirus, kad su neke izdavačke kuće zapale u krizu, a neke u stećaj?
Ragib Lubovac Čelebija: Moj koncept umjetnosti stećaka je slijedeći:
Stela Ilirska božica Dijana; Urna za pepeo; stećak Čo'ek s podignutom rukom
Stela + Urna = stećak.
Umeđuvremenu sam prvo izdanje od 450, popravki i dopuna, za drugo izdanje povećao na 600 str.
Danas je knjiga Stećci bosanski stil „prvo“ i zdanje „Šahinpašić“. Danas je „prvo“ i „drugo“ izdanje dostupno čitateljima na internetu.
&
Citat teksta sa interneta, Hrvatska, Zgb:
Autor
Nakladnik
Sarajevo ; Zagreb : Šahinpašić, 2016.
Materijalni opis
441 str. : ilustr. ; 21 cm
Nakladnički niz
Biblioteka Publicistika / Šahinpašić
Napomena
Bibliografija: str. 438-439.
Predmetna odrednica
Klasifikacijska oznaka
726.8 Grobna arhitektura. Nadgrobni spomenici, memorijalni objekti i sl. Djela na španjolskom jeziku
904(497.6) Ostaci kultura (artefakti, starine) povijesnih razdoblja u Bosni i Hercegovini
821.163.42(497.6)-4 Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini. Eseji
Anotacija
Knjiga bosanskog umjetnika i povjesničara umjetnosti sastavljena je od serije njegovih članaka objavljivanih ponajviše u dnevnim novinama “Oslobođenje” i njihovom tjednom prilogu Kultura i umjetnost, te je stoga pristup temi publicistički, većim dijelom kao reakcija na pogrešne ili tendenciozne interpretacije problematike stećaka. U analizi samog umjetničkog sadržaja kamenih spomenika autor ga dovodi u vezu s umjetničkim stvaralaštvom Indije i Perzije, kao što je i bogumilstvo kao religija povezano s duhovnim kretanjima Srednjeg istoka. Novost u proučavanju stećaka u ovome je djelu upravo filozofska interpretacija umjetničkog sadržaja.
&
(…)
Ragib Lubovac Čelebija: Da, Moj koncept stećaka je nešto drugačiji. Stoji doduše i to kako stoji u insertu teksta, da „stećke dovodim u vezu s umjetničkim stvaralaštvom Indije i Perzije“, ali preko Indijsko-persijskog kulta Mitre, kojeg rimski legionari s početka nove ere iz Perzije, kao svoj kult, prenose u ilirsku Bosnu: u Jajce, Konjic, Bihać…
Moj koncept umjetnosti stećaka je slijedeći:
U tekstovima knjige nedvosmisleno naglašavam da: stećci baštine domaću umjetnost Ilira, a i na koricama knjige stoji: ILIRI MANIHEJI BOGUMILI.
Sarajevo, 19. decembar 2020.
Ragib Lubovac Čelebija
Ibrahim Halilović 